Prehrambena Industrija - Hrvatska

Kulen - gastronomski simbol Slavonije i Baranje

Dokaz je i povećana potražnja, osobito u vrijeme blagdana, kada kupci nerijetko ostanu bez te iznimno cijenjene delicije. Baranja ju je prepoznala kao svojevrstan turistički adut pa je tako pokrenut i Festival kulena.

Na Prvom nacionalnom ocjenjivanju u Baranji titulu najboljeg odnio je kulen Zvonka Barića.

- On je specifičan zbog svog oblika i sadržaja mesa koji se stavlja unutra. On se puni u katicu svinjsku, mljeveno meso 1. kategorije, kaže Barić.

- Kupci se vraćaju. Mi smo sretni, zadovoljni. Naravno, svaki uspjeh koji osvojimo nam diže krila i potiče nas dalje da što više napredujemo u proizvodnji, rekla je Radmila Stojković, Jagodnjak.

A napredovali su otkako je prije dvije godine otvorena Kuća baranjskog kulena. Ondje proizvode u kontroliranim uvjetima, tijekom cijele godine.

- Ovo je neusporedivo. Ja imam solidne uvjete i kući, ali u usporedbi s ovim, to je vrh. Znači ovdje diktirate vlagu, temperaturu, sve što ne možete kući ovdje imate, objašnjava Milorad Stojković, Jagodnjak.

- Sada kreće faza veće proizvodnje jer probna je faza završila. Oni su svi dobili certifikat i ispunili uvjete, a nakon toga želimo povećati kapacitet, ističe Tomislav Rob, gradonačelnik Belog Manastira.

Jer u Hrvatskoj se na godinu proizvede oko 650 tona kulena. Što nije dovoljno za potrebe tržišta.

U komori za zrenje najvećeg proizvođača - Belja, čak je 45 tona kulena.

- Ne možemo samo otvarati pogone za preradu, otvarati klaonice. Znači, naša je primarna briga da opstane seljak na selu, da na selu postoje svinje, da na selu seljak proizvodi namjensku sirovinu za ovu proizvodnju. I da taj cijeli lanac ima nekakvu dobit, nekakvu zaradu, poručio je Miodrag Komlenić, predsjednik Udruge proizvođača "Baranjski kulen".

Pa će svakako dobro doći i promidžba. Koja će privući i turiste u taj kraj, a nadaju se, i nove, posebice mlade ljude koji će nastaviti tradiciju izrade "ponosa Slavonije i Baranje".